Oni koji su bili – znaju, oni koji nisu – treba da znaju za sledeću godinu – premijerno predstavljanje Beogradskog sajma na kultnoj, sada već i nacionalnoj, manifestaciji Noć muzeja, prošlo je bolje od svih očekivanja. Teško je proceniti da li su bogatom sajamskom postavkom bili zadovoljniji posetioci ili domaćini.

I pored toga što je Beogradski sajam ove godine prvi put učestvovao na ovom zanimljivom i edukativnom noćnom hepeningu, od 17 časova i otvaranja sajamskih kapija, pa sve do jedan čas posle ponoći, kada je Noć muzeja i zvanično zatvorena, Beograđani su s pažnjom razgledali sajamski izbor za ovu noć. Činjenica da su većinski deo publike koja je želela da poseti “Mesto koje je video ceo svet” bili mladi ljudi, predstavlja dodatno zadovoljstvo.

Beogradski sajam već osam decenija organizuje velelepne manifestacije, od kojih mnoge dosežu svetski nivo, ali posle učešća na 14. Noći muzeja jasno je – Sajmu je nedostajao jedan ovakav kulturno-istorijski nastup. Bogata istorija Beogradskog sajma predstavljena je kroz fotografije napravljene tokom prethodnih 80 godina, kao i kroz umetničku zbirku najuglednijih predstavnika slikarske moderne, brižljivo biranu i prikupljanu od izgradnje sajamskih zdanja na današnjoj lokaciji.

O umetničkim delima akademika Jovana Bijelića, Peđe Milosavljevića, Petra Omčikusa i Dušana Otaševića, kao i dela modernog i post-modernog slikarstva, među kojima su dela mnogih umetnika, od Miodraga Protića do Marije Dragojlović, govorila je profesor dr Milanka Todić, kustos.

Naglašavajući da je reč samo o izboru umetničkih dela, dakle ne o celokupnoj sajamskoj kolekciji, dr Milanka Todić gostima Sajma je predočila da se radi o veoma vrednoj postavci, stvaranoj kroz dug vremenski period:

– Bez ikakvih izmena ovo je postavka koja bi mogla da bude izložena u bilo kojoj galeriji, ne samo na Sajmu za Noć muzeja. Njena dodatna vrednost je predstavljanje istorijskih događaja, ali i povezanost aktera – jedna pored druge nalaze se slike profesora i njihovih učenika. Za mnoge sajmove mladi slikari radili su likovne ilustracije, one su u međuvremenu postale prepoznatljive, neke i zaštitni znaci sajmova, a autori su od slikara početnika postali poznati i priznati umetnici.

Ništa manje ilustrativna nije bila ni izložba velikih fotografija, kojom je Beogradski sajam želeo da predstavi bogata i živopisna dešavanja pod svojim svodovima, a jasno je – bilo ih je, i stvarali su istoriju.

Na Beogradskom sajmu održavana su prestižna sportska prvenstva. Na Evropskom šampionatu u košarci 1961. godine Jugoslavija je sa legendarnim Acom Nikolićem i Radivojem Koraćem osvojila prvu medalju, a nezaboravna su i brojna atletska takmičenja. Prva Gitarijada održana je baš ovde, a na fotografijama je ovekovečen i čuveni koncert Luisa Armstronga, kao i atmosfera mnogobrojnih koncerata velikana domaće i inostrane muzičke scene, od Bijelog dugmeta i Riblje čorbe, do koncerata koje su odsvirali DEEP PURPLE i R.E.M.

Fotografije slikovito prikazuju i nekadašnje modne revije koje su afirmisale začetnike naše visoke mode, poput Aleksandra Joksimovića ili Mirjane Marić.

Sajam su kroz istoriju posećivali najviši gosti – od kraljice Marije sa prinčevima, do predsednika Tita, videli su ga Če Gevara, Hruščov, Žiskar Desten i mnogi drugi državnici. Nebrojeno svetski znanih pesnika i književnika iz celog sveta učestvovalo je na Sajmu knjiga, a sa njima i velikani glumišta, od Milivoja Živanovića do Alena Delona.

Kod nas su zabeležena i istorijska televizijska dešavanja, jer se studio Televizije Beograd nalazio na Beogradskom sajmu.

Ovo je samo deo onoga što su mogli da vide posetioci 14. Noći muzeja, manifestacije koja je iz godine u godinu sve bogatija i posećenija. Nema sumnje da će tako biti i sa Beogradskim sajmom – uključili smo se u ovaj kulturni karavan i nećemo stati. Sledeće godine sajamska postavka može da bude samo bogatija i velelepnija. Već je na vidiku jedan pravi spektakl.