Београдски сајам некада

Od 11. septembra 1937. godine do svog ovogodišnjeg, 86. rođendana Beogradski sajam je fizički preplivao samo Savu, ali je istorijski, suštinski, nemerljivom snagom brenda i globalnog autoriteta mnogo puta premrežio planetu, dotakao svaki njen kutak, ugostio svakog gosta, primao i odašiljao energiju koja je uvek činila bolje, život i opštu korist.

Za to vreme Beogradski sajam je bio ugrađen u privredne temelje čak sedam država i političkih sistema, opslužio preko 520 hiljada izlagača iz 180 država, ugostio 65 miliona posetilaca, organizovao oko 3.500 sajamskih manifestacija različitih profila i formata, koji su u proseku privlačili po dvadesetak hiljada ljudi.

Već od prve sajamske manifestacije, održane na današnjem Starom sajmištu, koja je predstavljala fenomen u evropskim okvirima i bila izvanredno prihvaćena i posećena, čak i predmet zavisti tadašnjih velikih evropskih sajamskih industrija, Beogradski sajam je širio infrastrukturu, kontinuirano radio na unapređivanju usluga, pomerao standarde obeležavajući ceo jedan vek spajanjem srpske privrede sa svetom i promocijom raznovrsnih civilizacijskih dostignuća na srpskom tržištu, u privredi i društvu u celini.

Kao jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda i Srbije, kao centralno mesto okupljanja poslovnih ljudi, izlagača i posetilaca iz različitih delova sveta i sa odgovornošću nosioca sajamske industrije u regionu, Beogradski sajam je bio i ostao nezaobilazno mesto za promociju i razvoj različitih aspekata društva. Da bi na balkanskoj vetrometini ne samo opstao nego i bio lider u savladavanju prekretnica i brojnih prelomnih momenata, koji se u sajamskoj industriji pojavljuju iz različitih razloga, uključujući tehnološke inovacije, promene u ponašanju potrošača i izlagača ili globalne događaje, Beogradski sajam je iz minuta u minut morao biti spreman na nove izazove i mogućnosti da bi njegov doprinos ekonomskom, kulturnom i društvenom napretku zemlje i regiona bio delotvoran. I bio je.

Svedočeći i bivajući aktivan učesnik u bujici istorijskih događanja, počevši od samih začetaka ozbiljnije industrijalizacije ove zemlje, pa do današnjih dana kada su promene svake vrste postale gotovo neuhvatljive i na globalnom planu, Beogradski sajam je pred vratima nove ere koja priznaje samo odvažne, sposobne i spremne za neko novo vreme i nove okolnosti.

Kao platforma za promociju privrede, na kojoj kompanije iz različitih sektora imaju priliku da predstave svoje proizvode, usluge i inovacije, što doprinosi razvoju privrede i stvaranju poslovnih veza i unutar zemlje i sa inostranstvom; kao regionalni magnet za izlagače iz celog sveta, što doprinosi internacionalizaciji srpske privrede i stvaranju mogućnosti za izvoz domaćih proizvoda; kao svojevrsni edukator i inovator, koji svojim programima i izložbama promoviše inovacije i obrazovanje u različitim oblastima, kao što su tehnologija, zdravlje, poljoprivreda, medicina ili kultura; kao promotor i promoter malog i srednjeg preduzetništva, čime malim i srednjim preduzećima pruža priliku da se predstave široj javnosti i steknu kontakte sa potencijalnim partnerima i investitorima, pa čak i kao turistička atrakcija koja privlači posetioce iz različitih delova sveta i značajno doprinosi turističkoj industriji grada i zemlje, Beogradski sajam i 86. rođendan obeležava u znaku predvodnika na čija pleća treba da se smesti budućnost ovdašnje sajamske industrije, priznate i na globalnom planu.

Pred novovremenim Beogradskim sajmom su izazovi koji sve više postaju tekovine civilizacije: digitalna transformacija, koja uključuje i virtuelne i hibridne modele sajmova, ekološka održivost, personalizacija podataka o izlagačima i posetiocima, brojni novi sektori koji doživljavaju brz rast, globalizacija i internacionalizacija poslovanja, veće angažovanje samih posetilaca itd. Sve to na svoj način radikalno oblikuje budućnost sajamske industrije, pa i Beogradskog sajma, čineći ga dinamičnijim i prilagodljivijim, kako bi zadovoljio potrebe izlagača i posetilaca u vremenima u kojima živimo.