ISCP 2107, godišnja naučno-poslovna konferencija italijansko-srpske saradnje u novim proizvodnim tehnologijama, održana je ove godine pod radnim motom “Radimo zajedno ka Industriji 4.0”.

U radu skupa učestvovali su sadašnji i bivši visoki funkcioneri nadležnih ministarstava i drugih državnih organa Srbije i Italije te eksperti iz visokoobrazovnih, naučnoistraživačkih, cehovskih i drugih institucija i organizacija dveju zemalja, a skup organizovali Akademija inženjerskih nauka Srbije (AINS), Italijanska asocijacija za mehatroniku i automatizaciju (AIdAM), Asocijacija italijanskih i srpskih naučnika i istraživača (AIS3), Privredna komora Srbije, Privredna komora Beograda, Confindustria Serbia – Udruženje italijanskih privrednika u Srbiji, UCIMU – Asocijacija italijanskih proizvođača alatnih mašina i robota, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Institut Mihajlo Pupin, ICE Serbia – Italijanska agencija za promociju spoljne trgovine i Beogradski sajam, domaćin skupa i promoter bilateralne inicijative Srbije i Italije pod nazivom “Fabrike budućnosti”.

S obzirom na to Srbija i Italija ostvaruju vrlo uspešnu ekonomsku saradnju, koja dugi niz godina ima stabilan i rastući trend, te da je Italija, kao druga po snazi ekonomija Evrope, danas vodeći privredni partner Srbije, kako po vrednosti našeg izvoza, tako i po obimu spoljnotrgovinske razmene, vrednosti italijanskih investicija, prisustva italijanskih banaka, osiguravajućih kompanija, asocijacija itd., smisao ove inicijative bio je da okupi ključne aktere u ovom procesu: industriju, nauku i predstavnike državnih regulatornih tela koja su relevantna za ekonomski tehnološki razvoj.

Pokazalo se da je za obe strane od posebnog značaja da se uspostavi podjednako uspešna saradnja i u domenu tehnološkog razvoja, posebno u domenu novih proizvodnih tehnologija. Asimetrija ove vrste, koja je u ovom trenutku evidentna, ima negativne implikacije u ekonomskoj sferi, a posebno se negativno reflektuje na tehnološku i poslovnu sposobnost domaćih kompanija da se ravnopravno uključe u aktivnosti italijanskih investitora, kroz različite forme kooperantskih odnosa i poslovnog partnerstva. Jedan od ciljeva konferencije je da te odnose evidentira i, ako su nedovoljno iskorišćeni – sistem(at)ski unapređuje.

U ime domaćina konferencije, Beogradskog sajma i 61. Međunarodnog sajma tehnike i tehničkih dostignuća, skup je pozdravio a učesnicima i gostima poželeo uspešan rad Nikola Andrić, rukovodilac Službe organizacije projekata Beogradskog sajma. O značaju, ciljevima i dometima ove međunarodne konferencije potom su govorili Michele Merola, predsednik ISCP – Alijanse za inovaciju industrijskih tehnologija – AIdAM (Italija), prof. dr Miroljub Adžić, potpredsednik AINS-a, i Sanja Vraneš, potpredsednik Asocijacije AIS3 i direktor Instituta “Mihajlo Pupin”.

Podsećajući na značaj unapređenja privrednih odnosa između Srbije i Italije, a u tom kontekstu i ovog i ovakvog visokostručnog skupa, prisutnima se obratio i Đuzepe Manco, ambasador Republike Italije u Srbiji.

Đuzepe Manco, ambasador Republike Italije u Srbiji

Početak rada konferencije svečano je proglasio Vladimir Popović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, ukazujući na nužnost prevazilaženja nesaglasja i paralelizama između nauke i biznisa i podržavajući nastojanje konferencije da ova dva segmenta javnog, obrazovnog i privrednog života zemlje poveže u organsku celinu.

Radni deo konferencije bio je podelje u tri sesije.

Prva sesija, panel diskusija sa temom “Industrija 4.0 – Prosperitet kroz tehnologije i inovacije”, pokušala je da izlaganjima italijanskih i srpskih stručnjaka odgovori, između ostalog, i na dilemu o Srbiji na raskrsnici, Srbiji kao regionalnom tehnološkom lideru ili njenoj trajnoj stagnaciji(?) Ova sesija imala je za cilj da ukaže na značaj tehnološke komponente u ukupnom ekonomskom razvoju i kako se bez fokusa na intenzivni razvoj i primenu novih proizvodnih tehnologija ne može ostvariti uspešan proces industrijalizacije, niti ukupni ekonomski razvoj na održivim osnovama, a zatim i ukupni prosperitet društva u celini.

U jednom od predavanja kao primer ovakvih nastojanja uzet je Napulj, odnosno način na koji je Italija kroz privatno i javno partnerstvo, razvijala specijalizovanu načno-istraživačku infrastrukturu za domen “Industrija 4.0” kako bi podržala industrijski razvoj u regionu Napulja i juga Italije uopšte.

Druga sesija (sesija industrije) pod nazivom “Fabrike budućnosti i masovna digitalizacija industrijske proizvodnje” odgovarala je na pitanja kako se bolje organizovati, uspostaviti partnerstva i ubrzati aktivnosti, jer se radi o dominantnoj usmerenosti ka industriji i inovaciji industrijskih tehnologija.

Vladimir Popović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije

U okviru jednog od predavanja izložena je namera za uspostavljanje centra tehnološke kompetitivnosti u formi “Fabbrica Intelligente Club in Serbia”, sa ciljem da se formira institucionalni okvir za zajedničko delovanje Italije i Srbije u oblasti inoviranja proizvodnih tehnologija. U okviru ove sesije prikazani su i potencijali nekoliko srpskih kompanija iz oblasti industrijske automatizacije, inženjerskog projektovanja.

Treća sesija, pod nazivom “Obazovanje inženjera za industriju 4.0 – izazovi i šanse” bila je posvećena interakciji nauke i biznisa. Obuhvatila je teme poput aktuelnih izazova i budućeg razvoja industrijske robotike u Evropi; interakcije robot-robot i robot-čovek u sledećoj generaciji proizvodnje; prenosa istraživanja iz oblasti bioinženjerstva u primene za Industriju 4.0 (uz Studiju slučaja multisenzorskog prisustva); trenutnih makro-trendova robotike; integracije Industrije 4.0 u obrazovanje inženjera i uloge ljudskog faktora u okviru nove generacije proizvodnih tehnologija itd.

Podršku ovom skupu dali su i Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, Ministarstvo inostranih poslova i međunarodne saradnje Vlade Republike Italije i Ambasada Italije u Srbiji. Skup je organizovan u sklopu diseminativnih aktivnosti na programu Tehnološke platforme Srbije (NTPS Program), kao strateškog programa za tehnološki razvoj Srbije za domen industrijskih tehnologija.