Beogradski sajam je u ponedeljak i utorak, 11. i 12. oktobra 2021. godine, mesto održavanja, posle Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, najvećeg međunarodnog multilateralnog skupa u svetu ove godine.Radi se o konferenciji Pokreta nesvrstanih, povodom obeležavanja šest decenija postojanja tog globalnog međunarodnog pokreta, ali i, pre svega, njegove prve konferencije, u Beogradu, septembra 1961.

Pozvani su da se u Beogradu okupe najviši predstavnici 120 država članica Pokreta nesvrstanih, kao i 17 onih koje su u statusu posmatrača. Svoje učešće najavilo je nekoliko predsednika i premijera, više od 100 delegacija na visokom nivou i oko 40 ministara spoljnih poslova.

Očekuje se dolazak i aktuelnog predsedavajućeg Generalne skupštine UN Abdula Šahida, ministra spoljnih poslova Maldiva. Putem video-linka trebalo bi da se obrate generalni sekretar UN Antonio Gutereš i Ilham Alijev, predsednik Azerbejdžana, zemlje koja trenutno predsedava Pokretu nesvrstanih.

Domaćini ovog impozantnog skupa su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i šef diplomatije Nikola Selaković.

U septembru 2011, u čast pola veka nesvrstanih, Srbija je takođe bila domaćin dvodnevnog skupa. Tada su bile ugošćene delegacije više od 100 zemalja sa oko 600 članova. Među učesnicima su bili i zvaničnici Ujedinjenih nacija, Organizacije islamske konferencije, Afričke unije, Arapske lige, a kao posmatrači i predstavnici Španije, Mađarske i Finske. Predsedavajući Pokreta nesvrstanih tada je bio Egipat.

Prva konferencija nesvrstanih bila je na nivou šefova država ili vlada, a idejnim tvorcima smatraju se predsednici SFRJ Josip Broz Tito, Egipta (u to vreme Ujedinjene Arapske Republike) Gamal Abdel Naser, Gane Kvame Nkrumah, Indonezije Sukarno, te prvi premijer Indije Džavaharlal Nehru. Te 1961. u Beograd su došli predstavnici 25 tadašnjih nesvrstanih zemalja, tri države posmatrača, ali i više oslobodilačkih pokreta, partija i organizacija.

Pet godina ranije, 19. jula 1956. godine, Tito, Nehru i Naser su na Brionima potpisali deklaraciju o zajedničkoj saradnji i politici, što je bio začetak Pokreta nesvrstanih.

U Pokretu nesvrstanih, koji je prvobitno predstavljao 55% stanovništva planete, većinu vlada na svetu i skoro dve trećine članica UN, okupile su se države koje zvanično nisu bile niti članovi niti protivnici jednog od tada većih vojno-političkih blokova (NATO ili Varšavski pakt). Programska ideja organizacije bila je da osigura „nacionalnu nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i bezbednost nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, aparthejda, rasizma, uključujući i cionizam i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, mešanja ili hegemonije, kao i protiv blokovske politike“.

Sam termin „nesvrstani“ je prvi upotrebio indijski premijer Džavaharlal Nehru 1954. i to po konceptu tadašnjeg kineskog premijera Džou Enlaja, formulišući Pet principa miroljubive egzistencije, koji će kasnije poslužiti kao osnova Pokreta nesvrstanih: Uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, Uzajamno nenapadanje, Uzajamno nemešanje u unutrašnje poslove, Jednakost i uzajamna korist i Miroljubiva koegzistencija.

„Važnijim“ članovima od drugih smatrani su SFRJ, Indija, Egipat i povremeno Kina. Brazil nikada nije bio stalni član pokreta, ali je delio mnoge ciljeva Pokreta i slao posmatrače na konferencije.

Pokret je izgubio kredibilitet tokom 70-ih kada je kritikovan da u njemu postaju dominantne države koje su bile u neformalnom savezu sa nekom od velikih sila.

Održano je ukupno 18 konferencija Pokreta nesvrstanih, poslednja u Bakuu, Azerbejdžan, oktobra 2019.

SRJ je 1992. godine istupila iz članstva u Pokretu nesvrstanih i prešla u status posmatrača. Srbija je danas takođe u statusu posmatrača.

Prva konferencija Pokreta nesvrstanih održana je u Beogradu, od 1. do 6. septembra 1961. godine. Osim 25 punopravnih članova (po 11 iz Azije i Afrike, plus FNRJ, Kuba i Kipar), tri države su učestvovale kao posmatrači. Države učesnice tada su potvrdile svoju privrženost a „kriterijumima nesvrstanosti“, kojima su se obavezale da vode politiku nesvrstanosti na principima koegzistencije, da podržavaju borbu za nacionalno oslobođenje, da se ne uključuju u multilateralne paktove blokovskih sila, da ne sklapaju vojne saveze sa velikim silama i da ne ustupaju svoju teritoriju za vojne baze velikih sila.

Na konferenciji je usvojeno nekoliko dokumenata: Deklaracija šefova država ili vlada, Izjava o opasnosti od rata i apel za svetski mir, kao i pisma identičnog sadržaja predsedniku vlade Sovjetskog Saveza Hruščovu i predsedniku SAD Kenediju.

Istorijski značaj Beogradske konferencije je u tome što je prvi put okupila državnike nesvrstanih zemalja i formulisala izvorne principe i ciljeve politike i pokreta nesvrstanih kao nezavisnog, vanblokovskog i globalnog faktora u međunarodnim odnosima.