„Sajmovi i izložbe su najbrži od svih brzih puteva za ekonomski oporavak nakon pandemije. Sajamska industrija je dokazala da može bezbedno da vodi poslovne događaje. Konačno, kad je važno, sretnete se lično. Posao se ponaša na isti način.“

To su tri osnovne poruke koje Svetska unija sajmova (UFI), globalna asocijacija izložbene industrije, šalje povodom sedmog Svetskog dana sajamske industrije (GED – Global Exhibition Day). A s obzirom na to da se taj dan obeležava svake prve srede u junu, ove godine to je sreda 1. juna.

I ove godine kampanja GED 2022. fokusira se na nezamenljivu vrednost fizičkih izložbi i poslovnih događaja „licem u lice“ u kreiranju platformi za ekonomski rast i oporavak, što je i savršena prilika za umrežavanje i upoznavanje novih ljudi. GED prepoznaje važnu ulogu koju trgovinske izložbe igraju u pokretanju ekonomija širom sveta i ukazuje na ulogu u jačanju i rastu privrednih sektora. U svemu tome ova godina nije izuzetak!

Globalna izlagačka industrija je od globalnog ekonomskog značaja. Sajmovi imaju jednostavnu svrhu: okupljanje različitih privrednih delatnosti radi ostvarivanja zajedničkih interesa i stvaranja mogućnosti za kontinuiran lanac snabdevanja.

UFI podseća na svetsko iskustvo koje definitivno potvrđuje da su sajmovi:

  • Instrumenti za tržište dobara i usluga. Ovo posebno važi za mala i srednja preduzeća
  • Odlične investicije, privlačenje uticajnih ljudi na tržištu, koji troše više, razgovaraju sa više ljudi i preporučuju više brendova,
  • Medij „licem u lice“ koji dodaje jedinstveni „ljudski element“ i od ključnog je značaja za izgradnju poslovnih kontakata,
  • Moćni alati za stvaranje zadovoljstva i lojalnosti kupaca pružanjem konkretnih i neizbrisivih iskustava,
  • Mesta za razmenu znanja i saradnju, što dovodi do stvaranja ideja i projekata, koji mogu bitno uticati na tržišne sektore,
  • Imaju potencijal da pomognu u razvoju novih industrija,
  • Podržavaju razvoj trgovine i instrument su internacionalizacije,
  • Podržavaju rast produktivnosti,
  • Stvaraju nova radna mesta, kako u okviru izložbene industrije, tako i u aktivnostima vezanim za turizam,
  • Podstiču ekonomski i infrastrukturni razvoj,
  • Po pravilu su sredstvo za privlačenje investicija za jednu zemlju.

Ali sama sajamska industrija je koliko jednostavna toliko i kompleksna: prema podacima za 2021. godinu, sa preko 493 milijarde evra poslovne prodaje za one koji u toj industriji učestvuju, sajmovi imaju neverovatan uticaj na globalnu ekonomiju. Troškovi posetilaca i izlagača proizvode ukupan efekat od 299 milijardi evra kako za lanac vrednosti izložbene industrije (organizatori, mesta i pružaoci usluga) tako i za aktivnosti vezane za turizam (smeštaj, hrana i putovanja). Sajamska branša „opslužila“ je 353 miliona posetilaca, a direktno i indirektno izložbama je podržano 3,4 miliona ukupnih radnih mesta.

Sajmovi su se razvili u mnogo više od štandova na kojima se prikazuju proizvodi – postali su tržišta pojačana obrazovnim mogućnostima, lansiranjem inovacija i mogućnostima pronalaženja kvalifikovanih potencijalnih klijenata zasnovanih na podacima, podržana aktivnostima društvenih mreža koje ujedinjuju dragocen digitalni napredak i međuljudske veze.

Kao ključni predstavnik sajamske industrije ovog dela Evrope, pa čak i dobitnik UFI nagrade za najkreativniju aktivnost 2019. godine, najveći globalni praznik izložbene i sajamske industrije Beogradski sajam obeležava u znaku oporavka od posledica pandemije „kovida-19“, ali i aktuelnih globalnih geopolitičkih previranja.

Nikako ne treba smetnuti s uma da je u dvogodišnju krizu, na samom početku 2020, Beogradski sajam ušao sa izvrsnim podacima o rezultatima poslovne 2019. godine, koja je bila najuspešnija u poslednjoj deceniji. Prihodi su u odnosu na 2018. bili porasli za 12,5%, broj izlagača iz čak 55 zemalja porastao je za 10%, najviše u poslednjih pet godina, a broj posetilaca za 5,5%. Istovremeno, i upravo kad je rad Sajma blokiran, Analiza ekonomskog uticaja poslovanja Beogradskog sajma na nacionalnu ekonomiju za 2019. godinu, koju je izradio Ekonomski institut, pokazala je da su ukupni efekti poslovanja Beogradskog sajma u 2019. godini procenjeni na 14,4 milijardi dinara vrednosti prodate robe i usluga, 4,3 milijarde dinara bruto dodate vrednosti, 1.961 generisano novo radno mesto i 2,8 milijardi dinara ukupnih poreskih prihoda. Svaki dinar zarađen pod kupolom Beogradskog sajma u ekonomiji je dalje uvećavan za još 2,48 puta, a na nivou kompanije, kao izolovanog privrednog društva, to je čak 9,1 puta (što je bilo 15-20 odsto bolje od svetskog sajamskog proseka). Svaki zaposleni je zbog sajamske aktivnosti u 2019. proizvodio u ekonomiji, bilo indirektno ili indukovano, još jedno radno mesto, a u slučaju izolovanog preduzeća Beogradski sajam svaki njegov zaposleni je u 2019. stvarao približno čak jedanaest radnih mesta. Konačno, a to posebno potcrtava i UFI, procenjeno je da su samo događaji Beogradskog sajma privukli u Beograd više od gotovo 70 hiljada stranih i 24 hiljade domaćih gostiju, koji su zajedno ostvarili potrošnju od oko 1,3 milijarde dinara.

Zbog toga je i ovogodišnji Svetski dan sajmova, 1. jun, odličan povod da se i Beogradski sajam legitimiše kao veliki povratnik na stazu normalnog i uspešnog poslovanja, a prolećna sajamska sezona nagoveštava da će biti baš tako. U godini u kojoj kompanija obeležava 85 godina postojanja, to je najmanje što se od Sajma očekuje ali i što Sajam može da ponudi.

Kompletnoj sajamskoj industriji želimo srećan 1. jun, Svetski dan sajamske industrije.