Tačno u 18 časova, u nedelju 20. oktobra 2019. godine, fanfare su označile početak 64. Beogradskog međunarodnog sajma knjiga, najreprezentativnije i najposećenije književne i uopšte kulturne manifestacije u ovom delu Evrope. Zemlja počasni gost ove godine je Arapska Republika Egipat.

Ovogodišnji Sajam knjiga svečano je otvorio srpski pisac i jedan od kulturnih orijentira na ovim prostorima Milovan Vitezović.

Svoju besedu započeo je istinom da „Na početku beše reč. I reč beše Bog.“

„Ovako Biblija, koja i imenom označava knjigu, knjigu nad knjigama, u svom prvom retku upućuje u tajnu stvaranja i opstajanja.

Bog je čoveku dao reč. Reč je čoveka uputila Bogu.

Reči je, složene u misli, trebalo pamtiti. Da se čovek ne zaboravi, ali i da se Bog u ljudima ne zaboravi. Tako su nastale knjige, riznice zapamćenih reči i velikih razgovora.

Svaki narod ima svoju bibliju, svoj ep, svoju toru, svoj kuran, svoju ramajanu, svoje sage, svoje dajne…

Da pomenem najlepšu pohvalu knjizi:

‘Knjiga je vrednija od svih spomenika, od svih grobnica, urešenih i oslikanih stubova, jer ona sama gradi spomenik u srcu onog koji je čita’, piše u jednom egipatskom natpisu iz vremena Prvog carstva.

Gde smo mi tu?

S Bogom počinju ove knjige koje se u grčkom jeziku zovu Nomokanon, a mi ćemo ih u jeziku našem zvati Zakonopravilo. Ove knjige su bile pomračene oblakom mudrosti grčkog jezika i prvi put se javljaju u svetlosti jezika našeg.

Zapisao je na samom početku Zakonopravila, prve srpske autorske knjige, negdašnji srpski princ Rastko Nemanjić, potom u monaškom obrazu svetogorski inok, pa arhimandrit imenom Sava.

U srpskoslovenskom, odnosno starosrpskom jeziku, u vremenu Zakonopravila, reč jezik je imala dvojako značenje. Značila je i jezik i narod.

Sad navedeno čujmo i ovako:

S Bogom počinju ove knjige koje se u grčkom narodu zovu Nomokanon, a mi ćemo ih u narodu našem zvati Zakonopravilo. Ove knjige su bile pomračene oblakom mudrosti grčkog naroda i prvi put se javljaju u svetlosti naroda našeg.

Arhimandrit Sava je, misleći i na jezik i na narod, Zakonopravilo pisao sa velikim naumima koji će se pokazati i istorijskim i sudbinskim i po naš jezik i po njegov srpski narod.

On u nastavku iste prve strane i upućuje na to da ’svaki učitelj, episkop ili prezviter ili ko drugi ko ima učiteljski čin, ako ne zna ove knjige ni sebe ne zna, a poniknuvši u dubinu ovih Bogom nadahnutih knjiga videće sebe i druge i da druge po njima uče’.

Zakonopravilo je dobilo puni značaj 1219. godine.

Te, 1219. godine, po odredbama Zakonopravila, prvo je zvonima na tek podignutom manastiru Žiča oglašena samostalnost Srpske pravoslavne arhiepiskopije, a Sava Nemanjić hirotonisan za prvog srpskog arhiepiskopa. Potom je arhiepiskop Sava, uz bruj istih zvona, vaseljenskim carskim vencem, poslatim od cara Teodora Laskarisa, ovenčao velikog srpskog župana Stefana za Kralja Prvovenčanog, koji se zakleo na Zakonopravilu. Hirotonisanjem Arhiepiskopa, i ovenčanjem Kralja stekla se nad nama ozakonjena svetska simfonija saglasnosti duhovne i svetovne vlasti. Zakonopravilo je pravno utemeljilo srpsku Crkvu, srpsku državu, i oblikovalo karakter naroda. I utvrdilo najveće poštovanje knjige, što se i na ovom sajmu može videti.

Time smo mi, Srbi, zauvek uvedeni u red istorijskih naroda. I pre toga smo bili Srbi, jer od tada znamo da smo Srbi. I svet to zna.

Tim delom arhiepiskop Sava Nemanjić nam se posvetio i označio nas zauvek svetosavskim narodom.

Još za života arhiepiskopa Save Nemanjića za njega se govorilo da je sveti čovek. Ne samo u Srbiji, već i u svetu kojim je hodio i brodio u hodočašću ili u diplomatskom putu. Tako je, stigavši i do Egipta 1235. godine, bio gost kairskog sultana koji ga je zasuo svom pažnjom, dajući mu i pratnje sa kojima je išao po svetim mestima Egipta i po Sinaju. ’Vlastela, to jest emiri, videvši koliku čast sultan ukazuje Svetome, pohitaše da dotaknu neki ruke, drugi mantiju, govoreći da im ovako drag hrišćanin još nikad nije dolazio i da je to uistinu Božji čovek.’

Bio je to prvi susret srpske i egipatske kulture.

Tokom više od dva veka uzdizane sasvim samostalne srpske države prvo kraljevine, potom carevine i, najzad, u silasku despotovine, dizala se srpska književnost i prepisivale knjige, do više od petnaest hiljada rukopisa.

Knjige našeg naroda i u slavi i u stradanju delile su njegovu istorijsku sudbinu. U slavi slavio se narod u knjigama. U stradanju prvo su i brže stradavale knjige. Robovao je narod, robovale su i knjige. Selio se narod. Selile su se i knjige. Bilo je teško do opstanka narodu. Knjigama je bilo teže. Nestajale su ili im se gubio trag.

Početkom 19. veka Srbija se ponovo obnavljala.

I pored istorijskih udesa i nedaća brzo smo se našli u svetskoj književnosti zahvaljujući narodnim pesmama. Našli smo se u času kada je sa začetkom romantizma Gete uveo i termin svetska književnost. Možda baš onom rečenicom koju je iskazao Vuku Karadžiću kad mu je ovaj zahvaljivao za sve što čini za nepismeni i prosti srpski narod: ’Zar je nepismen narod koji peva kao Homer, a možda je i Homer bio narod!’

Vek i po Srbija se obnavljala i novim piscima i novim knjigama. A Narodna biblioteka je skupljala rukopisne ’knjige starostavne’.

Onda je 1941. godine Narodna biblioteka stradala poput legendarne Aleksandrijske biblioteke. Treći rajh, sklon paljevini knjiga, 6. aprila tepihom zapaljujućih bombi sravnio je Narodnu biblioteku. Tako smo ostali bez skupljene zbirke srednjevekovnih rukopisa.

U svetu se, prema istraživanjima velikog znalca staroslovenskih rukopisa Anatolija Turilova nalazi blizu pet hiljada srpskih srednjevekovnih rukopisa. Katalog hiljadu istraženih rukopisa izložen je i na ovom Sajmu na štandu Čigoja štampe.

Mi, pisci Srbije, zajedno sa svim naučnim i kulturnim institucijama i društvima, uz pomoć diplomatije, zatražićemo povratak tih rukopisa. Međutim, imajući u vidu egipatsko i grčko iskustvo, kako se svetski značajna artefakta teško vraćaju u matičnu kulturu, tražićemo digitalne kopije sa ciljem da se ožive i istraže.

Kako smo mi, Srbi u poduhvatima često narod naprečac, ovo neće biti naprečac. Planiramo sve na deset godina, 2020 ‒ 2030. I da jednom, u okviru ovog Sajma, priredimo veliku izložbu starih rukopisnih knjiga, zauzevši jednu halu, makar je izgradili za to.

Iz svega rečenog, jasno je da je 2019. najveća godišnjica srpskog naroda, da je u njoj osam vekova Srpske pravoslavne crkve, osam vekova državnosti i osam vekova početka srpske književnosti.

Smatram da je ovaj Sajam knjiga najprirodniji i najiskreniji vrhunac označavanja ove velike vekovne godišnjice“, rekao je Milovan Vitezović proglašavajući Sajam knjiga 2019. otvorenim.

U ime zemlje počasnog gosta Sajma knjiga – Arapske Republike Egipat – izlagačima, gostima i posetiocima obratio se dr Haitam al Aj Ali, predsednik Generalne egipatske organizacije za knjige i direktor velikog Međunarodnog sajma knjiga u Kairu.

Izražavajući zadovoljstvo i zahvaljujući na časti što učestvuje u ovom izuzetnom kulturnom događaju g. Aj Ali je konstatovao da je „knjiga prijatelj kome poveravamo naše tajne, predajemo našu svest i osećanja, prijatelj koji nam pruža osećaj zadovoljstva. Knjiga je neko koga je ljudska civilizacija poznavala od samih početaka istorijskog doba“.

„Egipat je bio jedna od najstarijih civilizacija koja je poznavala pisanu reč, dok je danas, u savremenom dobu, nosilac jednog od najznačajnijih sajmova knjiga u svetu i najznačajnijeg na arapskom području“, rekao je on.

„Međunarodni sajam knjiga u Kairu, kojim imam prilike da predsedavam i koji je ove godine proslavio zlatni jubilej preselivši se u novu civilizacijsku prestonicu, tokom dvonedeljne izložbe posetilo je više od tri miliona ljudi a izlagalo je oko 1200 izlagača, koji su imali prilike da prisustvuju i na oko 1400 kulturnih dešavanja u okviru samog Sajma“.

„Stoga je sajam knjiga jedan od najznačajnijih događaja za ljubitelje stvaralaštva, književnosti, umetnosti, mira, dobrote i ljubavi. Neka knjiga ostane ono što nas spaja, od trenutka kada upoznajemo egipatskog pisara i kulturu Vinče, sve do trenutka kada Nagib Mahfuz sa obale Nila doziva Ivu Andrića na ćupriji Drine ili obali Save. Od ustava Konstantina Velikog koji poziva na mir i toleranciju, pa sve do nebeskih knjiga sakupljenih na egipatskom tlu, shvatili smo da ono što nas sve spaja, jesu ljubav prema dobroti i toleranciji i ljubav prema stvaralaštvu u gotovo svim oblicima njegove umetnosti“, poručio je g. Aj Ali.

„Danas, Međunarodni sajam knjiga u Kairu upoznaje kulturno i civilizacijsko nasleđe Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu, sa svojom jedinstvenom prirodom i karakterom, uspostavljajući okvire za saradnju koji su započeti na prošlogodišnjem skupu. Drago nam je što je Egipat izabran za počasnog gosta ovogodišnjeg sajma knjiga. Prošle godine iscrtali smo kulturnu mapu, a plodovi tog rada podržavaju naše nade za realizaciju postojanog i ambicioznog kulturnog razvoja i zajedničke svetle budućnosti.“

„Naše kulturno nasleđe i umetnička sadašnjost zaslužuju sve što je do sada učinjeno i što će tek biti, a to je da će Sajam knjiga, biti i ostati skup za ljubitelje stvaralaštva, umetnosti, mira i dobrote. Ukoliko danas, iz dubina prošlosti naših naroda, prenesemo poruku ljubavi i mira, onda se nadamo i budućnosti koja će nas spajati u daljoj saradnji i prijateljstvu.“

Na kraju svog obraćanja, dr Haitam al Aj Ali je poželeo da „knjiga bude putokaz za početak saradnje, a književna razmena neka bude oslonac za izgradnju trajnih mostova komunikacije između dva naroda i njihovih kultura. Našim prijateljima u Srbiji upućujemo tople pozdrave sa Nila, piramida i tla Egipta.Za ljubav i za mir.“

U svečanom programu otvaranja Sajma knjiga učestvovali su voditelji, glumci Nenad Hadži Maričić i Biljana Đurović, koji su podsetili na književno-istorijski i umetnički kontekst u kojem se ovogodišnji sajam održava, a svojim glasovima događaj su uveličale prvakinja Opere Narodnog pozorišta Sanja Kerkez i izvođač etno melosa Katarina Gojković.

Pod sloganom „Pismo=Glava“, Sajam knjiga održava se na više od 30.000 m2 sajamskog prostora, uz učešće oko 500 direktnih izlagača, od kojih oko 60 inostranih, iz dvadesetak zemalja sa četiri kontinenta.

Brojni inostrani gosti, pisci, prevodioci i izdavači će na ovogodišnjem Sajmu knjiga učiniti čast organizatorima i ljubiteljima književnosti u Srbiji. Gosti ovogodišnjeg sajma biće Dejvid Van iz SAD, Nermin Jildirim iz Turske, Sergej Šargunov iz Rusije i Laura Sintija Černjauskajte iz Litvanije.

Tokom osam sajamskih dana biće organizovano čak 667 sajamskih programa i promocija posvećenih mnogim temama koje su u najneposrednijoj vezi sa izazovima aktuelnog trenutka domaće izdavačke produkcije i značajnim jubilejima.

Za četvrtak 24. oktobra planiran je tradicionalni Školski dan, namenjen organizovanim posetama učenika, nastavnika, školskih bibliotekara, studenata i profesora.

U okviru 64. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga biće dodeljene i nagrade i ocenjena godišnja izdavačka produkcija u više kategorija.

SERVISNE INFORMACIJE

Počev od 23. zaključno sa 27. oktobrom na Beogradskom sajmu će se održati i Sajam obrazovanja i nastavnih sredstava (hale 2B i 3A) i Sajam informisanja, komunikacija i marketinga „Media market“ (hala 3).

Radno vreme Sajma knjiga je: 20.10 (nedelja), 25.10 (petak), 26.10 (subota) i 27.10 (nedelja) – od 10 do 21 sat; 21.10 (ponedeljak), 22.10 (utorak), 23.10 (sreda) i 24.10 (četvrtak) – od 10 do 20 časova.

Pojedinačna ulaznica košta 250 dinara; cena kolektivne ulaznice tokom Školskog dana, kao i svih ostalih dana trajanja Sajma knjiga, iznosi 150 dinara. Cena parkinga je 150 dinara po započetom satu.