Šestog juna 2018. godine i Beogradski sajam, nosilac sajamske industrije u ovom delu Evrope, obeležava Svetski dan sajamske industrije (Global Exhibition Day).

Ovaj dan promovisan je 2016. godine kao prilika da se ukaže na globalni značaj sajamske industrije i njen pozitivan uticaj na poslove, biznis, inovacije i lokalne investicije. Već prve godine obeležen je u više od 60 zemalja sveta, uz učešće preko 1000 učesnika i više od 30 partnerskih udruženja. Zamišljeno je da se tada, pod sloganom „Misli globalno – deluj lokalno“, širom planete preduzimaju različite aktivnosti, koje imaju zajednički cilj da naglase izuzetan značaj, ali i vitalnost sajamske industrije.

Ta globalna sajamska industrija, čiji je Beogradski sajam ugledni faktor, danas podrazumeva oko 31.000 sajamskih izložbi različitih veličina i formata, sa više od 4,4 miliona kompanija-učesnika, koji dolaze u kontakt sa preko 260 miliona posetilaca. Na godišnjem nivou, oni ostvare potrošnju od oko 98 milijardi evra.

Beogradski sajam je, prema podacima Međunarodne unije sajmova (UFI) za 2017. godinu, jedan od 1212 svetskih sajmova koji imaju najmanje 5000 kvadratnih metara zatvorenog izložbenog prostora (po nekim merilima Beogradski sajam ima i 20 puta više od te donje granice), a ukupan zatvoreni izložbeni prostor svih tih sajmova dostigao je 34,8 miliona kvadratnih metara. U prilog tvrdnji da je sajamska industrija u ekspanziji, zapaženo je kontinuirano povećavanje globalnog sajamskog prostora za prosečno 1,3% godišnje od 2011. godine.

Gotovo je sigurno da je UFI bio inspirisan prošlogodišnjim ekskluzivnim istraživanjem u vezi sa uticajem Beogradskog sajma na ovdašnju privredu kad je procenjivao da je u kompleksnoj sajamskoj industriji danas direktno angažovan „ekvivalent“ od 680 hiljada ljudi sa punim radnim vremenom, ali i da indirektno, u vezi sa turizmom, transportom, smeštajem, opskrbom hranom i pićem i sl. angažuje dodatnih 1,8 miliona „ekvivalentnih“ radnika sa punim radnim vremenom, odnosno znatno više ako se računa sa njihovim realnim povremenim angažmanom.

Sticajem okolnosti, Svetski dan sajmova na izvestan način koincidira sa završetkom prolećne sajamske sezone, koja je za Beogradski sajam bila uspešna. Toj činjenici naročito doprinosi uspešna realizacija tradicionalnih sajamskih stubova – sajmova turizma, automobila, građevinarstva i tehnike.

Jubilarno 40. izdanje Međunarodnog beogradskog sajma turizma opravdalo je epitet najuspešnijeg regionalnog turističkog događaja, koji su obeležili novi premijerni učesnici, nove destinacije, vrhunske prezentacije i atrakcije. To se odnosi i na prateće manifestacije – Sajam hotelsko-ugostiteljske opreme Horeca Oprema, Sajam vina BeoWine i Sajam suvenira. Nastupilo je više od 1.200 izlagača iz 55 zemalja sveta, predstavljajući turističku ponudu, kulturu i običaje, vina i specijalitete kojim osvajaju turiste i goste, a među više od 70.000 posetilaca bio je značajan broj onih iz kategorije „biznis“. Pored Grčke, zemlje partnera ovogodišnjeg Sajma turizma, sajam su premijernim učešćem obeležili Južnoafrička Republika, Palestina i Maroko, ali i Ruska Federacija, koja je prvi put nastupila prošle godine, pa se ove godine vratila ocenivši srpsko tržište kao kvalitetno i profitabilno, a sajam kao lidersku manifestaciju na kojoj se uspešno predstavljaju čitavom regionu i ovom delu Evrope.

Pravi bum napravili su sajam automobila DDOR BG Car Show 06 i 12. Međunarodni sajam motocikala, delova i opreme „Motopassion“, koji su svojim programima privukli fascinantnih 133.000 posetilaca. Ova manifestacija ostaće upamćena ne samo po prodaji više od 3.000 vozila svih kategorija, što govori o oporavljanja i uzlaznoj liniji automobilskog tržišta, nego i po 306 izlagača iz auto-industrija dvadesetak zemalja, koji su predstavili 34 automobilska brenda sa 41 premijerom ili sasvim novim modelom automobila. Sajam motocikala ugostio je 73 izlagača, koji su predstavili 36 brendova motocikala, ATV i ostalih motornih vozila i bicikala, sa čak 41 novitetom. Ukupno je na oba sajma bilo izloženo oko 600 različitih modela vozila.

I 44. Sajam građevinarstva SEEBBE, sa pratećom izložbom 10. StoneExpo Srbija, pokazao je zašto je najveći događaj iz oblasti građevinarstva u ovom delu Evrope. Više od 600 izlagača iz 27 zemalja sveta prikazalo je inovacije i tehnološka dostignuća na polju savremenog i funkcionalnog pristupa gradnji, modele za opremanje prostora i postavljanje ekoloških standarda koji definišu novu, ekološku kulturu življenja. Promovisane su i dve nove tematske celine – „Nekretnine i investicije“ i „Arhitektura i urbanizam“ – pa ne čudi da je među oko 35.000 posetilaca bio i za 20% veći (nego prošle godine) broj onih poslovnih.

Ni 62. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća, najstarija i najuglednija regionalna sajamska manifestacija posvećena tehnici, tehničko-tehnološkim dostignućima i inovacijama, nije zaostao za prethodnicima. Na sajmu se predstavilo oko 600 izlagača (od kojih trećina iz inostranstva) iz 30 zemalja sa pet kontinenata. Sajam je obilovao novostima i inovacijama, a jedan od ključnih događaja bilo je obeležavanje 60. godišnjice početka emitovanja redovnog TV programa u nas, i to baš iz Studija na Beogradskom sajmu. Ipak, Sajam će ostati upamćen po značajnom broju velikih i odmah obelodanjenih sklopljenih poslova, vrednih nekoliko miliona evra.

Slične kvalifikative zaslužuju i druge manifestacije Beogradskog sajma, poput Sajma nautike, lova i ribolova ili Sajma hortikulture sa izložbama, ali i one kojima je Beogradski sajam „samo“ poslovni partner i logistička podrška, među kojima su i Sajam za treće doba, CACIB, Dečiji sajam, Sajam kozmetike i drugi.

I jesenji program obećava i atrakcije i poslove. Prvi među izvornim sajmovima Beogradskog sajma u tom nizu je septembarski Sajam grafičke, papirne i kreativne industrije (sa sajmom BiroExpo), možda i najpropulzivnijih industrijskih grana uopšte. Oktobar otvara inovativni trojac – Sajam energetike, Sajam ekologije i 112 EXPO – na istom mestu i u isto vreme, sajamska reprezentacija bez konkurenta u ovom delu Evrope. Sledi Sajam medicine i stomatologije, jedan od „trajno rastućih“ sajmova koje zainteresovana javnost iščekuje sa najviše nestrpljenja. Oktobar završava takođe spektakularnim trojcem – legendarnim Sajmom knjiga, Sajmom obrazovanja i Sajmom medija – o kojem ne treba trošiti reči, jer predstavlja orijentir u životnom rasporedu modernog čoveka. Ni novembar nije bez aduta, jer je utočište za još jedan sajamski stub – Sajam nameštaja sa Sajmom mašina, repromaterijala i alata, potom za Sajam etno hrane i pića pa za Expozim. Decembar pripada Složnom mozaiku Srbije („sajam nacionalnih manjina“) i prednovogodišnjem Zabavnom parku.

Konačno, i ovo je samo najznačajniji deo „izvorne“ ponude Beogradskog sajma. Kad se u sve to „infiltriraju“ manifestacije kojima je Beogradski sajam partner, suorganizator ili domaćini, a njih je „bezbroj“ – od Dečijeg sajma, Sajma kozmetike ili Belfisa (fitnes, velnes i zdravlje), preko Games.Con-a, Sajma sporta ili CACIB-a, pa do neverovatnog Festivala nauke – sajamski ugođaj postaje gotovo praznični čak i na svakodnevnom planu.

Beogradski sajam, i kao kompanija i kao ljudi koji ga predstavljaju, ima svest o svojoj tradiciji, svojim društvenim obavezama i prilikama koje se ne smeju propuštati. Izlagačima i posetiocima preostaje samo da se u to stalno i na obostrano zadovoljstvo uveravaju.