Na okruglom stolu „Snaga novih investicija u industriji“, koji je u okviru stručnog programa Sajma tehnike organizovao Slovenački poslovni klub, zaključeno je da bi država trebalo da podstiče sve aktivnosti koje su usmerene na jačanje globalne konkurentnosti, investiranje, razvoj i obrazovanje.

Predstavnici industrije, bankarskog sektora, obrazovnih ustanova, članovi SPK-a i panelisti razgovarali su o uslovima za investiranje u Srbiji, zakonodavstvu, kadrovima i načinima za stizanje do konkurentnosti na svetskom tržištu.

Tomaž Berginc, predsednik uprave kompanije ETI, jednog od vodećih svetskih dobavljača proizvoda i usluga u oblasti električnih instalacija, rekao je da oni koji žele da budu uspešni prodavci na nekom tržištu moraju da se prilagode lokalnim navikama, promene moraju da uvode postepeno, a neophodno je i poštovanje nepisanih pravila i zakona. ETI svoje proizvode izvozi u 42 zemlje, ali Srbija ipak spada u strateško tržište zbog sedam miliona stanovnika i građevinskog sektora u porastu.

Da prostora za investiranje ima, ali da privreda Srbije trenutno većim delom stagnira, rekao je Vladimir Čarapić, izvršni direktor za upravljanje prodajom NLB banke:

– Potrebno je pokrenuti investicioni talas, ali i potrošnju. Dobro je što u Srbiji posluje veliki broj stranih firmi, ali se mora podsticati i investiranje domaćih kompanija, sektora malih i srednjih preduzeća, a važno je i formiranje pozitivne poslovne klime.

Sve bolja saradnja Srbije i Slovenije

– Srbija i Slovenija imaju sve bolju poslovnu saradnju, jer je u 2016. godini robna razmena dostigla 1,2 milijarde evra. Srbija je šesta izvozna destinacija Slovenije, a druga po inostranim ulaganjima. Veoma nas raduje i pojačano interesovanje srpskih privrednika za investiranje u Sloveniji, kao i sve veći broj slovenačkih malih i srednjih preduzeća koja traže partnere u Srbiji, rekao je na okruglom stolu Slovenačkog poslovnog kluba Goran Križ, ekonomski savetnik u Ambasadi Slovenije u Beogradu.

Za ravnopravni status domaćih privrednika založio se i Mirko Ležajić, inženjer prodaje u kompaniji „Plamen“ iz Inđije. On je rekao da bi nameti kojima su opterećeni privrednici mogli da se iskoriste za razvoj i podizanje konkurentnosti, ali je ukazao na činjenicu da nije dobro što su različiti bonusi za zapošljavanje, besplatno zemljište i priključci dostupni stranim investitorima, ali ne i domaćim privrednicima, tako da je borba neravnopravna.

Goran Vorotović sa beogradskog Mašinskog fakulteta rekao je da Srbiji nedostaju inteligentne, smart tehnologije, kojima može da se premosti tehnološki jaz i da je to način na koji treba obrazovati inženjere. Tek na taj način Srbija može da zakorači u Industriju 4.0 i ojača svoju konkurentnost.

Svi učesnici skupa saglasili su se da je (ne)konkurentnost ključni problem oporavka srpske ekonomije, a najveći neiskorišćeni potencijali su kadrovi, uprkos odlivu radne snage. Zajednički stav je i da je potrebno vreme za sve promene koje će uticati na bolju konkurentnost. U tom periodu treba podsticati saradnju i partnerstvo između privrede, države i obrazovnih institucija, ali i među samim privrednicima.