„Značaj maline i zadruga u Srbiji” naziv je skupa održanog u okviru pratećeg programa Sajma etno hrane i pića. Reč je o najznačajnijem voću koje se uzgaja u Srbiji i to iz više razloga – od ukupne izvozne vrednosti svog voća u 2015. maline su učestvovale sa 48 odsto, ovo voće se sve više uzgaja, posebno u regionima koji nisu bili karakteristični za zasad ove kulture. Ove podatke na skupu je iznela Kolinda Hrehorović, šef Odseka za proizvodnju i preradu voća Ministarstva poljoprivrede Srbije i najavila set mera za unapređenje voćarstva u Srbiji, kao i reonizaciju voćarstva u 2017. godini.
Prošle godine iz Srbije je izvezeno oko 100 hiljada tona malina i to uglavnom na tržište Evropske unije, njihov kvalitet je odličan, ali nam nedostaje sadni materijal i na tome, kao i na sortimentu, trebamo raditi, rečeno je na skupu.
Direktor zemljoradničke zadruge Agro eko voće iz Arilja Božo Joković rekao je da je malina kraljica voća u Srbiji i da zauzima značajno mesto u srpskoj poljoprivrednoj proizvodnji. On je naglasio da država treba da podrži proizvođače tog voća koji su okupljeni u udruženja ili zadruge, kako bi se podigao nivo proizvodnje na jedan viši stepen, odnosno da se više ide na preradu i finalizaciju i da se na tržištu nastupa sa određenim prerađevinama, svežim ili zamrznutim. Direktor Zadruge je naglasio da se jedino udruživanjem može stići do željenog cilja, koji u prethodnom period nije ostvaren. Najveći problemi proizvođača malina u Srbiji su nedovoljna sredstava za investicije, nedostatak kapaciteta za preradu, ali i nedostatak adekvatnog sadnog materijala koji bi bio konkurentan.
Predsednik Zadružnog saveza Srbije Nikola Mihajlović rekao je da je za malinare posebno važno udruživanje u zadruge, jer samo tako oni mogu da ostvare neke boljitke. Malinari od udruživanja imaju višestruku korist – imaju kontinuiran i kvalitetan proizvod, mogu da obezbede odgovarajuće količine i da pregovaraju sa kupcima, zadruge rade i na marketingu i promociji proizvoda, a i jeftinije je zajednički nabaviti hladnjače.
On je naveo i da je u prošloj godini u Srbiji poslovalo 1.638 zemljoradničkih zadruga, u kojima je zaposleno 4.700 ljudi, kao i da su 2015. zadruge u Srbiji imale 68 milijardi dinara ukupnog prihoda.
– Budućnost Srbije je EU, a tamo su proizvođači organizovani u zadruge, kooperativa je razvijena, proizvođači imaju svoje institucije. Zadruge su značajne i za zapošljavanje novih radnika i za očuvanje sela, zaključio je Mihajlović.